Foringe
Škrip, škljoc i miris kolomasti: toplo, duhovito pismo o zapregama, konjima i kravama Podravine — od rajfova i platlina do lojtri i dreki — ispričano kajkavskim glasom koji zna i tehniku i šalu (“Bole se po cigojnski voziti, nego gospocki pešočiti”).
O knjizi
U “Foringama” (Ludbreg, 2020) Stjepan Belović podiže mali, bogato ilustrirani priručnik-čitatanku o zaprežnim kolima: kako su sastavljena, kako se upreže (jarem, jarmec, ham), koje su opasnosti i kako se vozovi zatežu vožama, sponama i žrtom. Autor u uvodnoj “Riječi autora” skida romantiku sa seoske slike: rad je bio težak, hrana skromna, a zaprege — svakodnevica. U impresumu doznajemo i da je knjigu izdao ludbreški CKiI “D. Novak”, s nakladom 200 komada.
Kako je organizirana
- O autoru i Riječ autora – autobiografski ton i mali manifest protiv idealiziranja sela.
- Kotač, kola, transport – od Mezopotamije i rimskih kola iz Poljanca do lokalne foringe.
- Dijelovi kola – štelj, svora, škarič, trop, pešča, šepulja, špice, platlini, rajf; zatim spodnica, dreki/lojtre, sicdeska i koš.
- Kravlja i konjska zaprega + oprema – jaram, jarmec, ičje/rudič, ham s glavnikom, žvaljama i prsečinom.
- Vrste kola – bez stranica; s jednom stranicom (za gnoj); s dreki; s lojtrami (za seno i snopove); “kola kao truga” (za rasuti teret).
- Završna riječ, Rječnik i Popis slika i crteža.
Što ćete vidjeti (i čuti kako škripi)
- Rimska kola iz Poljanca — skica arheološke rekonstrukcije kao most prema seoskim kolima (sl. 1).
- Kotač raslojen do atoma — pešča, šepulja s puškom, špice i rajf (sl. 2).
- “Eksplodirani” prikaz kola — gdje sjednu sicdeska, kako dišu svora i vrtelj (sl. 3).
- Drek, lojtra, truga, spodnica — miniaturni katalog stranica i umetaka (sl. 4–8).
- Hlapec — zubata kočnica koja čuva na uzbrdici (sl. 17).
- Ham na konju — jasna shema oglavine, uzda i oprtine (sl. 15).
- Pet “modela” kola u radu — od šumskih vožnji bez stranica do pjenastog voza sijena pod lojtrami (sl. 16, 18–21).
Upoznat ćete…
- Zapovijedi za životinje: krave kreću na “ajde/hajde”, skreću na “hok/ča”, konji na “đije/hojc”; “curik” znači – natrag.
- Imena iz štale: Šeka, Perga i Lisa među kravama; Belga, Rička, Šarga, Sokol među konjima — mali katalog lokalne ljubavi.
- Inženjering sela: kako svora regulira duljinu, kako vupora i ročica drže stranice, zašto se voz sapinje spone-lancom i vožama.
- Fraze s puta: “Vi ste fletneši od nas…”, “Kaj ste gladni, još na obet?” — živa govorna ekonomija među susjedima.
Savršeno za
Zaljubljenike u seosku tehniku i mikro-povijest, nastavnike hrvatskoga i zavičajne nastave, muzealce i maketare, kao i jezične radoznalce kojima paše da je svaka foringa ujedno i mali rječnik govora Sv. Đurđa. Ako biste htjeli da djeca vide razliku između lojtri i dreki — ovo je knjižica koju nosite na teren.