Zavičajni sentimenti

Etnografski portret ludbreške Podravine: detaljne scene iz Sv. Đurđa i okolnih sela, sajmišni život, zdravstvene prakse i mikro-povijest—dokumentirano kroz kajkavski govor i lokalnu tradiciju s obala Drave i Plitvice.

O knjizi

Zavičajni sentimenti predstavlja sustavan pregled seoskog života u ludbreškoj regiji. Belović dokumentira ljude, scene i običaje iz djetinjstva—kombinirajući etnografske opise s lokalnim vjerovanjima i kajkavskim izrazima. Početak knjige evocira trg u Sv. Đurđu, zvukove cinkoša i dondolondoša te dječja „krštenja" improviziranim plovilima kad Plitvica pretvori trg u jezero. Nastavak donosi detaljan mozaik etnografije, mikro-povijesti i toplih opaski o „malim" ljudima koji nose selo.

Knjiga je organizirana u tematske cjeline:

• Memorijske vinjete i običaji: od nedjeljnih povorki do večernjeg zvona i prvih ljubavi („Na vrutcima života").
• Ljudi i prirodno okruženje: Drava, meka, pastiri i vodenice—pa i njihov nestanak pod hidroakumulacijama; selidbe mlinova opisane kao kolektivna pustolovina.
• Zdravlje, vračarije i „barbirenje": pijavice i rogovi, travar Ivan Carević, seoski dentist, primalje i kućni lijekovi.
• Trgovina i obrti: ludbreški sajam, lončari iz Zagorja, kopunori iz Bartolovca, bosonci galantari, rešetari iz Suhe Krajine, čergari.
• Mikro-povijest i leksik: pregled starijih spomena sela i njihovih naziva (tablica na str. 24–25), popis domaćinstava Sv. Đurđa 1940. (str. 27–30), raskošan katalog nadimaka (str. 31–32) te šarmantna tablica „Betegi i falinge" (str. 33) s pučkim nazivljem bolesti i mana.

Upoznat ćete…

• Pastire u meki i zvukove koji vode stado: klateće cinkoše i dondolondoše, trajbare što razvoze meljavu, te kako se cijela četa ljudi diže „hooruk" da preseli vodenicu u novu struju.
• Seosku medicinu bez patetike: „barbirenje" rogovima i pijavicama, travara koji miješa čajeve, improvizirane zubarske anestezije uz rakijicu i stroge (ponekad surove) školske i crkvene autoritete.
• Sajmišni košmar u Ludbregu: hvaljenje stoke, „komišeranje" pašoša, aldomaše pod šatorima i beskraj humora koji pršti između pregovarača.
• Dječji svijet bez valute, ali s izumima: kotočanje, bikekovanje, „prve brodice" od dasaka i vrbove kore, gaca­nje po blatu i velike ljetne kupke u Dravi.
• Nadimke koji su točniji od matice rođenih: od Bzikovih i Krojnčeva do cijele zvučne leksike koja nosi memoriju sela.

Savršeno za

Etnologe, dijalektologe, rodoslovce i sve zainteresirane za srednjoeuropski seoski život 1900-tih—posebno one koji traže dokumentaciju lokalnih tradicija, zdravstvenih praksi i trgovačkih običaja u kajkavskoj regiji.